Connect with us

Povijest

Zaboravljena zaraza: I Woodstock se održao usred pandemije

Znate li koliko je u 20. stoljeću bilo pandemija? Španjolska gripa harala je svijetom 1918. i 1919., Azijska gripa 1957. godine, pandemija HIV-a proglašena je 1981. godine. No, bilo ih je četiri, jer od 1968. do 1970. godine ubijala je Hongkonška gripa. Da, upravo usred te pandemije održan je i do tada najveći rock koncert u povijesti, legendardni Woodstock.

Procjene koliko je ljudi ubila Hongkonška gripa vrlo su labave, između jednog i čak četiri milijuna širom svijeta, što je ipak daleko manje od broja ljudi koje je usmrtila Španjolska gripa, ona je odnijela između 25 i 50 milijuna ljudi. Ono što je posebno zanimljivo kod Hongkonške gripe je kako je ona nastala. Uzrokuje je virus Influenza A podtip H3N2 za koji se sumnja kako se razvio upravo od soja virusa uzročnika gripe koji je uzrokovao pandemiju 1957. godine, bio je to također virus Influenza ali podtip H2N2 od kojega je u procesu koji se naziva antigenskim pomakom nastao H3N2. Upravo ovdje leži dio razloga zašto ta pandemija nije ubila toliko ljudi – taj je virus zadržao antigen N2 pa su tako oni koji su preboljeli pandemiju 1957. godine razvili imunitet i od virusa H3N2.

No, to ne znači da taj virus nije bio izuzetno zaraznim. U samo tjedan dana nakon njegove detekcije u Hong Kongu, prijavljeno je čak 500.000 slučajeva zaraze a virus se nastavio širiti jugoistočnom Azijom. Nakon nekoliko mjeseci stigao je i do Panamskog kanala i Sjedinjenih Država kamo su ga donijeli američki vojnici koji su se u zemlju vraćali iz Vijetnama. Do kraja prosinca, virus se proširio po cijelim Sjedinjenim Državama a stigao je i u Veliku Britaniju, zapadnoeuropske zemlje, Australiju, Japan, a onda i u istočnu Europu, Afriku, srednju i Južnu Ameriku. Ta je pandemija imala dva vala a za većinu je smrtnih slučajeva odgovoran upravo drugi val. Slično kao i COVID-19 i H3N2 je uzrokovao bolesti različitog intenziteta u različitim područjima.

Japan je, primjerice, zahvatio prilično slabo, dok je vrlo ubojit bio u Sjedinjenim Državama gdje je odnio 100.000 života. Simptomi vezani za gornje dišne puteve bili su tipični za gripu – groznicu, temperaturu, bol u mišićima i slabost. Trajali su između četiri i šest dana. Najveća je smrtnost bila u populaciji starijoj od 65 godina, no ipak prisutna i u malodobne djece. Virus kruži i danas za sezona gripe, no za njega postoji cjepivo. Kako je upravo za 1. maja objavio Američki institut za ekonomska istraživanja, postoje još neke razlike u odnosu na to doba prije nešto više od 50 godina. Tada je očekivana životna dob u Americi bila 70 godina, dok je danas 78. SAD su imale 200 milijuna ljudi dok danas imaju 328 milijuna.

Bila je to tada iznimno zdrava populacija s vrlo niskom pojavnošću pretilosti. U toj korelaciji, zaključuje autor Jeffrey A. Tucker, taj je virus bio podjednako ubojit kao i SARS-CoV-2 te bi, da se pojavio danas, odnio vjerojatno 250.000 života u Americi do sada, možda čak i više. Za konačnu usporedbu očito moramo pričekati okončanje pandemije. Zapanjujuća je konstatacija da je H3N2 ubio više Amerikanaca nego što ih je poginulo u Vijetnamskom i Korejskom ratu zajedno. Još je fascinantnije da su svi oni koji su danas stariji od 52 godine preživjeli dvije pandemije plus treću što je HIV. No, ta ja pandemija slabo pamćena. Jer, praktično nije bilo mjera – škole su ostale otvorene, gospodarstvo nije stalo, išlo se i u kina, kafiće i restorane. Pa i na koncerte. Upravo poput Woodstocka koji je bio kolovoza 1969. godine. Nije se poduzimalo nikakvo društveno distanciranje niti su politička tijela donosila bilo kakve akte. U medijima je virus bio sekundarna vijest u odnosu na rat u Vijetnamu, kulturnu i seksualnu revoluciju, pokret za građanska prava, studentske prosvjede.

No, ekstenzivno se testiralo, radilo na cjepivu, pa ga danas imamo, odgovor je medicine bio izrazito snažan. Ali, još je tu jedna razlika. A to je duh vremena. Američka se administracija tog doba, opredijelila za jaku socijalnu politiku, zdravstvene programe, opću društvenu obnovu, podsjetit će nas Tucker. Očito, za kakve dnevnopolitičke svrhe nije trebalo pribjegavati nekim ekstenzivnijim mjerama, barem kada se o procjenama ondašnjih političara radi. Ovo, dakako, ne znači da su mjere poduzete protiv COVIDa-19 pogrešne ili pretjerane jer su za sada očito djelotvorne te se u ovom trenutku čini kako će unatoč podjednakoj zaraznosti dva virusa rezultirati značajno manjom smrtnosti. Treba također podsjetiti kako su današnje također motivirane odlukama stručnjaka a i kopija su mjera koje su provođene za Španjolske gripe. K tome je u međuvremenu bila i još jedna pandemija te nekoliko izbijanja virusa koji su ostali na nivou lokalizirane epidemije. No interesantno je pogledati razlike s razmakom od pola stoljeća. Možda nakon COVIDa-19 vidimo uvođenje automatizma kod pojave virusa sličnog onome u južnoazijskim zemljama.

Izvor

Continue Reading
Advertisement

Trending